Prije svega treba odlučiti koji je od ova dva pojma – life i worknadređen, značajniji i glavni. Naravno da je to bez mnogo razmišljanja život – life, a ne rad i posao – work, pa predlažemo da raspravljamo o konceptu life–work balance, ravnoteži posla u životu, a ne ravnoteži života u poslu.

Često naveden ovim redom work-life balancea, koncept ima u sebi luciferski zametak da se poslu daje prednost u odnosu na život.

Management ponekad, a neki će reći i jako često, nema osjećaj za stupanj opterećenosti svojih ljudi. Da iskoristimo do sada korištenu metaforu (u knjizi, op.a.); manageri će vrlo pedantno voditi računa o ukupno prijeđenim kilometrima svog managerskog automobila, ili tražiti zamjenu kada kilometraža bude u skladu s propisanim procedurama, redovito će ga i pedantno servisirati, ulijevati ispravno gorivo, mijenjati ulje, mijenjati gume u skladu s godišnjim dobima. Istovremeno, neće uvijek razumjeti da je njihovom, navodno najvrjednijem resursu potreban servis i odmor, da godišnji odmor od 7 dana nije dovoljan za psihofizičku obnovu, da ljudi ne mogu svaki dan raditi 10 i više sati uključujući i vikende, da ljudi na sebi nemaju kilometar metar, niti indikator stanja ulja, ali oni sa sobom donose iscrpljenost, nezadovoljstvo, demotiviranost, pobolijevanja, što u konačnici značajno umanjuje njihovu ukupnu učinkovitost. Normalno radno vrijeme (koje ponekad znači i prekovremeni rad), redoviti odmor, kraći (tjedni) i dulji (godišnji) odmor su osnovni higijenici, ali mogu imati značajan demotivirajući utjecaj ako nisu ispoštovani.

Čini se da je neuravnotežen pristup dugo vremena bio zanemaren, te je doveo do toga da je rad i posao postao sve i da je gotovo istisnuo život. U tolikoj mjeri da je rad od 8 sati postao izuzetak, a ne pravilo. Naravno da svaki posao zahtijeva povremene, ali i privremene dulje ostanke na radnom mjestu i veći angažman od uobičajenog, međutim ako to postaje pravilo, pa je „normalno“ raditi 10-12 i više sati dnevno, posao kao konačnu posljedicu ima mnoge negativne elemente:

  • Umor i zamor ljudi
  • Iscrpljenost
  • Češće odsutnosti
  • Obolijevanja
  • Ozbiljne zdravstvene posljedice

Osim ovih tjelesno-medicinskih posljedica, za učinkovitost i poslovnu uspješnost gotovo su jednako važni, ili čak i važniji, psihološko-motivacijski elementi:

  • Nezadovoljstvo
  • Nedostatak koncentracije
  • Rascjepkanost među različitim životnim ulogama
  • Nezainteresiranost
  • Mentalni umor
  • Stres

Čovjek je homo sapiens, ali i kompleksno biće, koje nema ulogu samo da spava, jede i radi, već svoje potpuno ostvarenje doživljava i kroz interakciju s drugima kao socijalno biće, individualnim neposlovnim aktivnostima kojima zadovoljava svoje individualne potrebe i potrebe za samoaktualizacijom. Ako ima rad i samo rad, prije ili kasnije dolazi do zasićenja, umora, stresa, sagorijevanja, pa onda ne može dati puni doprinos ni na poslu, niti može isporučiti tražene rezultate.

Jesu li organizacije spremne postaviti si jednostavno pitanje i dati si odgovor na njega? – Je li nedostatna ušteda koja je nastala time što više nemamo dva radnika koji rade po 8 sati, već jednoga koji radi 10-12 sati, tj. kako mogu očekivati da je konačni rezultat jednoga koji radi 10-12 sati veći od dvije osobe koje rade po 8 sati?

S druge strane, ako je dulji radni dan pravilo i ako većina radnika svakodnevno ostaje na poslu dulje nego li je to formalno predviđeno, ne radi li se o lošoj organiziranosti unutar organizacije? Ako postoji stalna potreba za duljim radom, nemoguće je zamisliti da su svi procesi, načini rada, metodologije, planiranja i resursi ispravno postavljeni i korišteni.

Također, osoba koja nema vremena za regeneraciju, ispušni ventil, nije zadovoljna ili svojom stalnom odsutnošću stvara nezadovoljstvo među svojim najbližima, ne može biti dovoljno koncentrirana, motivirana i usmjerena na posao, pa zbog toga ni dovoljno učinkovita na svom radnom mjestu.

Dinamika kojoj su izloženi ljudi u poslovnom okruženju i svakodnevno opterećenje dulje od 10 sati, ali i tjedno često dulje od 6 dana, obično ugrožava privatni život na mnoge načine, osim premorom, stresom, nervozom i bolešću:

  • Nemogućnost dolaska na dječji rođendan, jer je baš taj dan važna kasna prezentacija
  • Godišnjica braka je baš kada moram na neodgodiv poslovni put
  • Vikend kada je uža rodbina trebala doći u posjetu je neplanirano poremećen nenajavljenom posjetom visokih managera iz head-officea
  • Ni pogreb ocu najbližeg prijatelja nije bio pošteđen, jer smo imali važno i neizostavno otvaranje novog outleta
  • U danima kada se kćerka spremala na upis na fakultet, posao me odveo na višemjesečni assignment u drugu državu…

U motivacijskom smislu, nepostojanje life-work balancea značajno utječe na motiviranost ili bolje rečeno na demotiviranost ljudi. Sigurnost posla i njegova dobra organizacija trebala bi biti takva da ju je u većini slučajeva moguće obaviti unutar 8-satnog radnog vremena, i to je prvenstvena uloga managera. A uloga i kvaliteta leadera je da prepozna i razumije neke ljudske privatne situacije koje su osobi u tom trenutku važne i bitne i da im omogući da im se posveti. To će se kasnije najvjerojatnije višestruko vratiti kroz veću motiviranost, angažiranost i rezultate ljudi.

Ivica Vrančić
Ivica Vrančić više od 15 godina radi u području Human Resourcesa i Management Developmenta. Od 2005. godine konzultant je i predavač i svoje znanje dijeli sa managerima, uglavnom visoke i srednje organizacijske razine, iz najznačajnijih tvrtki u Hrvatskoj ali i u zemljama bliže i dalje regije (Srbija, BiH, Slovenija, Bugarska, Rusija, Brussels). Veći dio svog sadašnjeg posla provodi kao osobni trener i coach mnogih Uprava, članova Uprava i Senior Managera i to u područjima leaderhipa, i people managementa.